17. srpnja 2020.

Susjedstvo Kampus i projekt U potrazi za supervoćem našeg kraja – zaboravljena “drenjula” gostovali na “Večerima u palači Moise”

Palača Moise na Cresu, izgrađena početkom 16. stoljeća, najveća je renesansna palača na hrvatskim otocima. Trenutno je edukacijski centar u sklopu Sveučilišta u Rijeci gdje se održavaju različiti programi.

Tako je početkom lipnja u Palači Moise započeo program “Večeri u palači Moise“. Program je posvećen građankama i građanima otoka Cresa i Lošinja, kao i svima koji su u mogućnosti prisustvovati. Općenito, program okuplja predavačice i predavače koji obrađuju teme iz područja pedagogije, medicine, biotehnologije te umjetnosti.

Poslijednje predavanje, prije ljetne stanke, najavila je prof. dr. sc. Aleksandra Deluka – Tibljaš mag. ing. aedif., a održali su ga djelatnici Odjela za bitehnologiju Sveučilišta u Rijeci, dr.sc. Željka Peršurić, dr.sc. Lara Saftić Martinović i dipl. ing. agronomije i enolog Tomislav Pavlešić.

Upoznali su prisutne građane sa svojim istraživanjem o drenjuli – točnije preznetirali su svoj projekt “U potrazi za supervoćem našeg kraja – zaboravljena drenjula“, koji je nastao u suradnji Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i Udruge Dren Rijeka u okviru programskog pravca 27 susjedstava Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, Susjedstvo Kampus.

Tim je uspješno predstavio rezultate kemijske analize bioaktivnih komponenti riječkog drena. Cilj im je bio utvrditi koje se točno komponente nalaze u plodovima drena. Između ostalog, uspješno su potvrdili da ima snažno antioksidacijsko djelovanje te da sadrži fitokemikalije. Također su potvrdili da je bogat vitaminom C kao i da se ističu visoke koncentracije kalcija u soku od drena koji bi mogao poslužiti i kao zamjena za mlijeko i mliječne proizvode.

Predavači su također saznali nešto novo o drenu. Jedna od sudionica je objasnila da su nezrele plodove drena stavljali u pšenicu (žito) kako bi brže sazrijeli i kako bi izbjegli njegov trpak okus.

Osim toga, jedna od sudionica je donirala teglicu džema od ploda drena, staru 10 godina, kako bi mogli napraviti testiranje i na tom uzorku i eventualno dobiti neke nove informacije.

Uz vrlo zanimljivo predavanje o drenu, sudionicu su poslušali i prezentaciju “Osnove percepcije mirisnih aroma“. Saznali su zanimljivosti poput toga da u svijetu postoji 50 parfumera – ljudi koji mogu raspoznati i preko 250 parfema. Ili da su žene bolje u raspoznavanju mirisa od muškaraca.

Nakon predavanja, svi su imali priliku osobno pomirisati neke od neugodnijih mirisa, kao što su “trula jaja”, “ljepilo”, “luk”, “konj”, ali i one ugodnije poput vanilije i slično.