Crno u boji: D. Makavejev: “Misterij organizma”

Nalaziš se na: Početna stranica / Crno u boji: D. Makavejev: "Misterij organizma"
veljača 10, 2015
Kategorije: Filmsko djelovanje, Početna, Uncategorized
Oznake: ,

Stigli smo i do pretposljednjeg tjedna u ciklusu filmova "crnog vala". U srijedu 11.2. kroz projktor će prolaziti film Dušana Makavejeva "Misterij organizma". U ovomu, svojemu najpoznatijem ostvarenju, Makavejev je do vrhunca doveo koncept kolažnog filma s esejističkim natruhama. U SFRJ, 15 godina zabranjen za javno prikazivanje, film je u svijetu nagrađen nizom priznanja (nagrada Interfilm i nagrada međunar. kritike u Berlinu, Nagrada »Luis Buñuel« u Cannesu) i ponajviše pridonio autorovu kultnom statusu.

U film će nas uvesti Mateja Sinčić. Doktorandica je na Institutu IMT (Institute for Advanced Studies) Lucca, Italija i vanjska suradnica Odsjeka kulturalnih studija Filozofskog fakulteta u Rijeci. Područje njezinog istraživačkog rada je post-socijalistička kultura sjećanja u novim elektroničkim medijima te uloga vizualne kulture u kritičkoj analizi društva.

W. R. Misterije organizma (1971)
fe_0414Jugoslavija/SR Njemačka, boja, c/b, 85 min, Neoplanta/Telepool, r. i sc.: Dušan Makavejev, df.: Pega Popović, Aleksandar Petković, glazba: Bojana Marijan, ul.: Milena Dravić (Milena), Jagoda Kaloper (Jagoda), Ivica Vidović (Vladimir Ilič), Zoran Radmilović (Radmilović), Miodrag Andrić (vojnik JNA), Tuli Kupferberg (njujorški gerilac). U dok. dijelovima sudjeluju Jackie Curtis, Betty Dodson, Nancy Godfrey.
Mlada jugoslav. komunistkinja Milena, slijedeći ideje psihoanalitičara, seksologa i bivšeg marksista Wilhelma Reicha, pokušava osvijestiti svoju okolinu objašnjavajući da klasna revolucija istovremeno mora biti i seksualna. Dok njezina prijateljica Jagoda postavke o slobodnoj ljubavi primjenjuje u praksi, Milena se zaljubljuje u sovj. umj. klizača Vladimira Iliča. Prethodeći igr. dijelu filma, odn. usporedno s njim, odvijaju se dok. segmenti o W. Reichu i suvr. amer. seksualnoj (i umj.) praksi.U ovomu, svojemu najpoznatijem ostvarenju, Makavejev je do vrhunca doveo koncept kolažnog filma s esejističkim natruhama. U SFRJ 15 godina zabranjen za javno prikazivanje, film je u svijetu nagrađen nizom priznanja (nagrada Interfilm i nagrada međunar. kritike u Berlinu, Nagrada »Luis Buñuel« u Cannesu) i ponajviše pridonio autorovu kultnom statusu. Polazeći ugl. od amer. razdoblja djelovanja W. Reicha, Makavejev je razigrano-ironičnim, strukturalno anarhoidnim i citatnim načinom tematizirao rigidnost komun. režima odn. konzervativnost navodno progresivnih socijal. društava (povlačeći i paralelu između fašizma i komunizma), drž. nasrtaje na individualne slobode te militantnost, rasizam i konzumerizam kao bitne sastojke suvr. amer. društva, a ponajviše seks i seksualni užitak kao ključnu dimenziju življenja. Osim što slavi seks, film prikazuje i njegove bizarne izvedbe te ga povezuje i s nasiljem. U liku Milene zastupljena su i feministička stajališta povezana s psihoanalizom i marksizmom, dok se struktura u cjelini umnogome oslanja na iskustvo tzv. povijesne, posebice sovj., avangarde, a sam film ulazi među najintrigantnija ostvarenja završnog razdoblja zvučnofilm. modernizma. D. Radić

Uskoro

prosinac, 2019

Načini sortiranja

Nema događaja